Redefinicija granica
Većina katastarskih operata nastala je krajem 19tog i početkom 20tog stoljeća. Na tako izrađenim katastarskim planovima osnovana je zemljišna knjiga. Statističke ocjene točnosti površina ovakve izmjere procjenjuju da se odstupanja od stvarnog stanja kreću do 20% površine.
Kasnije je za pojedina područja gušće naseljenosti izrađivana i nova izmjera, a najviše ih je nastalo u periodu 1958.-1984. Prema tim novim izmjerama pojedinih katastarskih općina osnovan je novi katastar, ali ne i zemljišna knjiga. Statističke ocjene točnosti površina ovakve izmjere procjenjuju da se odstupanja od stvarnog stanja kreću do 5% površine.
Samo neznatan broj katastarskih općina ima nove izmjere iz 21. stoljeća, gdje su usklađeni katastar, zemljišna knjiga i stanje na terenu što su omogućile suvremene tehnologije koje se danas koriste. Na našem područje postoje usklađene izmjere za nekolika općina u dolini Neretva, a u izradi je još nekoliko novih izmjera za katastarske općine Zaton, Sustjepan i Goveđari.
Budući su danas cijene zemljišta dosta visoke i da se često planira izgradnja maksimalno dopuštena prema površini parcele, te da postoje ograničenja površine i linearnih dimenzija parcele za izdavanje dozvola, podaci iz katastra i zemljišne knjige, iako “službeni” mogu dovesti do većih problema, a nekada i bespovratnog propadanja već uloženih sredstava u investiciju.
Stoga je korisno prije kupoprodaje zemljišta i započinjanja ulaganja u investiciju na zemljištu utvrditi točnu površinu parcele. Tako utvrđena površina, postupkom Usklađenja može se upisati u katastar i zemljišnu knjigu, te tako pravovremeno i svim dokumentima imati službenu površinu koja će takva i nadalje ostati.
Postupak Usklađenja parcele u katastru i zemljišnoj knjizi radi se tako da se na terenu utvrde i snime postojeće granice parcele, pritom rješavajući i odnose sa susjedima izradom Zapisnika o utvrđenju postojećih međa. Površina dobivena suvremenim geodetskim tehnologijama na terenu (znači, točna površina) izradom odgovarajućeg elaborata upisat će se u katastru i zemljišnoj knjizi, te će se nakon toga službeno izdavati na svim izvodima (Popis posjeda i Vlastovnica).
Ako pak imate spor oko granice zemljišne parcele jedino mjerodavno tijelo za rješenje spora je nadležni Općinski sud.
No, u slučaju da postoji sporazum između susjeda o granici parcele, ali sama granica nije dovoljno dobro dokumentirana i arhivirana u katastru, ovlašteni geodet može izvršiti postupak evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. U okviru tog postupka granica se obilježava na terenu, geodetski snima u važećem državnom koordinatnom sustavu, izrađuje Skica izmjere i Zapisnik o utvrđenju postojećih granica parcela. Skicu i Zapisnik potpisuju svi ovlaštenici na predmetnim parcelama. Nakon završenog postupka Skica izmjere postaje dio službene arhive katastarskog operata i koristit će se pri svakom narednom katastarskom postupku na predmetnim parcelama.
Naravno, međe već evidentiranih katastarskih čestica morju odgovarati garanicama evidentiranim u katastru u okvirima točnosti i kvalitete katastarskog operata za to područje. Ako se radi o znatnijem odstupanju granice na terenu od one evidentirane u katastru pokreće se dugi postupak – Parcelacija.
U okviru postupka nesporne obnove međe, ovlašteni geodet može prethodno iskolčiti-materijalizirati granicu iz katastarskog operata na terenu. Ako se s tako obnovljenom ili neznatno korigiranom granicom slažu svi ovlaštenici na predmetnim parcelama moguće je dalje nastaviti s postupkom obnove nespornih međa. Ali ako se zainteresirani ovlaštenici i dalje ne mogu složiti oko granice, geodetski stručnjak će morati uputiti stranke da spor riješe kod nadležnog Suda.